Prvi dan mobilnosti učenici su upoznali školu partnera, Fjölbrautaskóli Suðurnesja (FS), u Keflaviku i svoje kolege. Nakon uvodnih aktivnosti pomoću kojih su se učenici malo bolje upoznali i upoznavanja sa FSom, učenici su imali radionicu u FabLabu. Učenici su se upoznali s idejom FabLaba, poviješću i mogućnostima koje pruža te su prošli kroz brzi tečaj programiranja i dobili zadatak isprogramirati izgled držača za mobitel, te ga izraditi iz ponuđenih materijala (drvo ili akril). Učenici su uspješno izvršili zadatak i usvojili uvod u rad sa vektorskim grafičkim programima te jednostavno programiranje u tom besplatnom programu. Svaki je učenik isprogramirao i izradio svoj držač za mobitel.

Drugi dan su učenici sudjelovali na predavanju o geologiji, s naglaskom na geologiju Islanda, te su naučili više o rasjedima, nastancima potresa, te vulkanima diljem svijeta. Nakon predavanja, uputili smo se u Suðurnes Science and Learning Center, gdje smo imali uvodno interaktivno predavanje o samom centru, njegovom programu i projektima na kojima rade s naglaskom na očuvanje prirode i održivost. Učenici su dobili uvid u posljedice onečišćenja okoliša i posebno voda, te načine na koje se to ispituje i pokušava umanjiti ili u potpunosti ispraviti. Nakon uvodnog predavanja, otišli smo u laboratorij gdje su imali prilike upoznati načine na koje se ispituje ekotoksičnost voda, promjene u životinjskom svijetu tijekom godina te načine na koje znanstvenici prate životinje u moru, ali i ptice. Učenici su uživo vidjeli rakove, školjke i druge morske životinje te postupke kojima se određuje ekotoksičnost voda. Također su vidjeli načine hvatanja ptica i označavanja ptica, te program kojim se ptice prate. Nakon Suðurnes Science and Learning Center, posjetili smo most između kontinenata (sjevernoameričkog i euroazijskog kontinenta) na poluotoku Reykjanes gdje su uživo vidjeli rasjed i raspravljali o tektonici ploča. Zatim smo posjetili Gunnuhver, geotermalni izvor. Učenici su raspravljali o geotermalnim izvorima i načinu njihova korištenja za dobivanje električne energije. Nakon izvora, posjetili smo sami rub poluotoka, gdje se nalazi spomenik ptici Veliki Auk, koja je izumrla krajem 19. stoljeća. Učenici su se podsjetili drugih izumrlih životinjskih vrsta, kao i vrsta koje su pred izumiranjem te načina na koje se isto pokušava spriječiti. Učenici su također saznali da je na Islandu još uvijek dopušten lov na kitove, s čime se velika većina Islanđana ne slaže, te se bore kako bi se lov na kitove zakonom zabranio.

Treći dan smo započeli posjetom prvoj hidroelektrani u Reykjaviku, Elliðaárstöð, gdje su učenici saznali koliko elektrana ima na Islandu, te kako koriste prirodne, zelene izvore za dobivanje energije. Učenici su i saznali da sama kućanstva na Islandu koriste samo 5% ukupno dobivene energije, dok preostalu energiju koristi industrija. Također su raspravili načine na koje možemo štedjeti energiju, te razliku između zelenih, održivih izvora energije i fosilnih goriva. Nakon predavanja u hidroelektrani, učenici su pristupili radionici održivih izvora energije. Po završetku posjeta hidroelektrani, uputili smo se u prirodoslovni Perlan muzej u Reykjaviku. Nakon predavanja o Aurori borealis, gdje su učenici saznali kako nastaje, koji je fizikalni zakoni opisuju, te o nastanku polarne svjetlosti na drugim planetima, posjetili su ostatak muzeja. Tu su saznali o glečerima, njihovom otapanju i mogućim posljedicama koje promjene na glečerima nose za planet. Nakon posjeta muzeju, uputili smo se na FlyOver Iceland, interaktivnu, tehnološki naprednu simulaciju leta preko Islanda. Uvodno su učenici čuli o povijesti Islanda, prvim doseljenicima i Vikinzima, a zatim su ušli u simulator i doživjeli Island iz potpuno nove perspektive. Nakon simulatora, diskutirali su o tehnologiji koja im je to omogućila, te o izgledu Islanda i njegovoj povijesti. Na samom kraju dana posjetili smo katedralu u Reykjaviku, gdje su učenici saznali o povijesti Islanda i njegovim prvim stanovnicima.

Četvrti dan smo započeli obilaskom The Golden Circle-a, dijela južnog Islanda. Prva stanica bila nam je posjet Lava centru, interaktivnoj edukativnoj izložbi koja se bavi vulkanskom aktivnošću, potresima i nastankom Islanda kroz milijune godina. Tu su učenici imali priliku interaktivno doživjeti ono o čemu su slušali cijeli tjedan. Primjenu geotermalnih izvora energije učenici su vidjeli u staklenicima Friðheimara, gdje se geotermalna energija koristi za uzgoj biljaka, s naglaskom na uzgoju rajčica. Za uzgoj rajčica koriste se i digitalne tehnologije te razna mjerenja te kukci koji se u ovoj eko proizvodnji koriste umjesto pesticida. Učenici su, s vodičem u stakleniku, komentirali mali broj stabala na Islandu, te ispitivali o autohtonim kulturama na otoku. Nakon staklenika, posjetili smo Gullfoss, vodopad koji je sačuvan, iako se dugo željelo napraviti hidroelektrane duž vodopada. No, u cilju očuvanja prirode, Gullfoss je ostao prirodan. Učenici su raspravljali o razlozima za i protiv izgradnje hidroelektrana na određenim lokacijama. Nakon vodopada, posjetili smo još jedan izvor geotermalne energije, Gejzire, gdje su učenici uživo vidjeli erupciju gejzira, odnosno energiju koju geotermalni izvor može dati.

Peti dan proveli smo u FS školi. Za sam kraj mobilnosti, učenici su se podijelili u grupe te izradili video, newsletter i podcast koristeći i upoznajući razne digitalne alate te uvježbavajući svoje znanje i komunikacijske vještine engleskoga jezika, ali i međuljudske vještine radeći u grupama, opisali su što su sve radili prošli tjedan, gdje su sve bili, te što su sve naučili i na taj način zaokružili svoj posjet. Također, svojim sudjelovanjem u interaktivnim kvizovima, raznim zadacima i natjecanjima pokazali su koliko su dobro usvojili nova znanja tijekom tjedna provedenog u novoj sredini. 

 

Učenici su i pripremili prezentacije s posebnim fokusom na geologiju Islanda, geotermalnu energiju te potencijale Hrvatske. 

Nastavnica Engleskoga jezika, Valentina Vrabac, sudjelovala je u Erasmus + mobilnosti Job shadowing. Tijekom mobilnosti pratila je rad nastavnica Engleskoga jezika, upoznala se s obrazovnim sustavom Islanda, načinom poučavanja Engleskoga jezika u srednjoj školi s naglaskom na digitalne alate koje se koriste u nastavi i za praćenje rada učenika. Sudjelovala je u aktivnostima vezanim uz STEM područje u svrhu izrade materijala za poučavanje relevantnih za učenike prirodoslovne gimnazije, te učenika smjerova geološki, kemijski i ekološki tehničar. Razgovarala je i sa stručnom službom škole o učenicima s teškoćama s naglaskom na strategije podrške i metode rada koje su se pokazale uspješnima. Kao zaključnu ideju mobilnosti ističe da, iako su nam obrazovni sustavi različiti, izazovi s kojima se susreću nastavnici i učenici su jednaki, a razmjena iskustva i informacija pomaže nam da se s njima nosimo.