Ana Kadović, nastavnica povijesti i latinskoga jezika te Erasmus+ koordinatorica Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, sudjelovala je u aktivnosti praćenja rada (job shadowing) koja je provedena od 20. do 22. travnja 2026. godine u školi Europagymnasium Kerpen u Njemačkoj.
Cilj mobilnosti bio je upoznati organizaciju rada škole, nastavne metode, načine vrednovanja učenika te primjenu digitalnih tehnologija u nastavi, s posebnim naglaskom na nastavu povijesti, latinskoga i engleskoga jezika. Program je uključivao promatranje nastave, stručne razgovore s nastavnicima te razmjenu iskustava o organizaciji rada škola u hrvatskom i njemačkom obrazovnom sustavu.
Škola raspolaže razvijenom digitalnom infrastrukturom te svakodnevno koristi tablete i digitalne nastavne materijale. Nastavnici tijekom nastave izravno označavaju, komentiraju i prilagođavaju sadržaje potrebama učenika, dok velik dio rada počiva na samostalnom učenju uz mentorsku podršku nastavnika. Tijekom mobilnosti upoznala sam se i s organizacijom rada škole, sustavom podrške nastavnicima te načinima korištenja digitalnih tehnologija u nastavi.
U sklopu radioničkog dijela programa predstavila sam Prirodoslovnu školu Vladimira Preloga, organizaciju rada škole, Erasmus+ aktivnosti, korištenje školskih prostora te primjere primjene digitalnih tehnologija u nastavi. Razmjena iskustava omogućila je usporedbu hrvatskog i njemačkog obrazovnog sustava te otvorila mogućnosti daljnje suradnje.
U sklopu programa promatran je i predmet Project Time, koji je po svojim ciljevima i organizaciji usporediv s hrvatskim programima Škola i zajednica (ŠiZ) te Zagrebačka zajednica aktivnih građana (ZAG). Učenici samostalno istražuju teme povezane s lokalnom zajednicom, društvenim pitanjima i održivim razvojem, pri čemu razvijaju istraživačke, komunikacijske i prezentacijske vještine. Nastavnici imaju prvenstveno mentorsku ulogu te učenike vode kroz proces planiranja, istraživanja i predstavljanja rezultata. Tijekom praćenja nastave engleskog jezika uočena je usmjerenost na razvoj komunikacijskih kompetencija učenika kroz raspravu, argumentaciju i suradničke oblike rada. U promatranom satu učenici su obrađivali teme povezane s umjetnom inteligencijom i klimatskim promjenama, pri čemu su koristili različite izvore informacija, analizirali sadržaje te oblikovali vlastita mišljenja i argumente. Nastava je bila organizirana kroz jasno strukturirane faze rada koje su uključivale uvodno promišljanje o temi, rad s tekstom i audiozapisima, raspravu te samostalno oblikovanje zaključaka.
Praćenje nastave latinskog jezika omogućilo je uvid u sustavan pristup razvoju strategija učenja. Posebna se pozornost posvećuje metakognitivnim vještinama, odnosno osvještavanju vlastitih načina učenja. Strategije učenja integrirane su u sam udžbenik i nastavni proces, a učenicima se nude različiti načini organizacije vokabulara, vođenja bilježaka i samostalnog ponavljanja gradiva.
Najviše prostora tijekom mobilnosti posvećeno je nastavi povijesti. Posebno je dojmljiv pristup razvoju povijesnog mišljenja (historical thinking). Učenici se potiču na postavljanje pitanja, analizu različitih perspektiva i promišljanje o tome kako su pojedine događaje doživljavali suvremenici, a kako ih danas vrednujemo iz perspektive demokratskih vrijednosti i ljudskih prava. U nastavnim materijalima naglašava se da je dobro pitanje često vrjednije od brzog odgovora, čime se razvijaju kritičko mišljenje i sposobnost sagledavanja složenosti povijesnih pojava.
Potaknuta iskustvima stečenima tijekom mobilnosti i upoznavanjem novih pristupa poučavanju povijesti, po povratku je izrađen novi nastavni materijal – scenarij poučavanja i prateća prezentacija za nastavnu jedinicu „Hitlerov proces 1924. godine“. Po uzoru na promatrane sate povijesti, naglasak je stavljen na razvoj povijesnog mišljenja, multiperspektivnost, kritičku analizu povijesnih izvora i argumentirano zaključivanje. Nastavni sat proveden je u svibnju u četvrtim razredima programa prirodoslovne gimnazije.
Scenarij poučavanja dostupan je na poveznici.
Prezentacija je dostupna na poveznici.
Mobilnost je pružila vrijedne uvide u mogućnosti primjene projektnog učenja, razvoja metakognitivnih vještina, integracije digitalnih tehnologija te oblikovanja nastave usmjerene na aktivnu ulogu učenika i razvoj kritičkog mišljenja.
Ana Kadović, prof.
